![Laughing :lol:](./images/smilies/icon_lol.gif)
![Image](http://imagemacros.files.wordpress.com/2010/06/congratulations_retarded.jpg)
Koliko država pomaže "večite"?
Od kako je generalni menadžer KK Crvena zvezda Mirko Pavlović nazvao "večite rivale" u košarci "državnim projektom", pokrenuta je polemika u javnosti oko toga ko je miljenik države - Partizan ili Crvena zvezda? Pavlović je apelovao na državu da pomaže i Crvenu zvezdu, a ne samo Partizan. Ova izjava je prvo izazvala burnu reakciju sportskog direktora košarkaša Partizana Dragana Todorića, koji je odbio optužbe iz tabora "crveno-belih" da su "državni projekat", a oglasio se i generalni sponzor košarkaša Partizana kompanija Telekom Srbija, naglasivši spremnost da u "svakom trenutku podrži uspešne klubove, članove oba sportska društva".
Koliko država zaista pomaže Partizan i Crvenu zvezdu i da li zaista jedan klub ima privilegije u odnosu na drugi? Politika je pokušala da istraži ko su državni sponzori klubovima iz naša dva najveća sportska društva.
Glavni sponzor FK Partizan je JP Elektroprivreda Srbije, koja izdvaja 800.000 evra godišnje, a Dunav osiguranje i Galenika pomažu klub sa oko 100.000 evra, kao i Jat, koji svoje sponzorstvo daje u kompenzaciji za avio karte. Fudbaleri Crvene zvezde nemaju državnih sponzora, a generalno sponzorstvo s ruskim energetskim gigantom Gaspromnjeftom, potpisano je u Moskvi i nema nikakve veze sa domaćom kompanijom Naftna industrija Srbije! Zanimljivo je i da je generalni direktor EPS-a Dragan Marković odnedavno član Zvezdine uprave!
Generalni sponzor košarkaša Partizana je telekomunikaciona kompanija Telekom Srbija koja izdvaja oko 650.000 evra godišnje. Ugovor je potpisan letos na tri godine i to pred najavljenu prodaju Telekoma. Košarkaši Partizana su pre dve godine na sličan način dobili kao sponzora tada državnu kompaniju Naftna industrija Srbije. Ugovor je potpisan neposredno pred prodaju NIS-a Rusima, tako da su novi vlasnici nastavili da sponzorišu košarkaše Partizana, piše Politika.
Zvanični bankovni računi oba košarkaška kluba, Partizana i Zvezde, već dugo su u blokadi. KK Crvena zvezda ne tako davno imala je veliku pomoć državnih sponzora, ali sada nijedan nije uz nju. Od 2002. do 2007. generalni sponzor Zvezdinih košarkaša je bio Telekom Srbija, a onda je prestao da ih sponzoriše i postao je sponzor košarkaške reprezentacije Srbije, a od ove godine i Partizana.
Nedavni "večiti rukometni derbi" završen je teškim optužbama trenera Crvena zvezde Igora Butulije, koji je i član upravnog odbora našeg najtrofejnijeg fudbalskog kluba, na račun Partizana. Gledaoci su mogli da primate da je dres Partizanovih rukometaša pun sponzora, dok je Zvezdinih bio prazan. Državni sponzori "crno-belih" rukometaša su kompanija Dunav osiguranje, sa više od 100.000 evra godišnje, kao i Poštanska štedionica.
Farmaceutska kompanija Galenika koja je u državnom vlasništvu, sponzor je košarkašicama Partizana, dok košarkašice Zvezde nemaju državnih sponzora. I vaterpolisti Partizana imaju budžet od skoro milion evra godišnje, koji se dobrim delom popunjava od pomoći Beograda i države. Ipak, najveća pomoć vaterpolistima Partizana je što je država dala ovom klubu na korišćenje bazen na Banjici. Vaterpolisti Zvezde do ove godine nisu ni postojali, jer se klub ugasio pre nekoliko godina. Sada je Zvezdinim vaterpolistima sponzor državna kompanija Telekom Srbija, ali oni i dalje nemaju svoj bazen i za razliku od "crno-belih delfina" plaćaju termine za utakmice i treninge. Zanimljivo je da veoma uspešni klubovi kakvi su odbojkaši i odbojkašice Zvezde nemaju državnih sponzora, a odbojkašice "crveno-belih" su pre dve godine ostvarile veliki uspeh i na evropskoj sceni, piše Politika u svom istraživanju.
Gradjanski wrote:Tajkuni će stadione pretvoriti u šoping-molove
BEOGRAD – Predlog zakona o sportu omogućiće tajkunima da stadione i sportske dvorane pretvore i šoping-molove ili ekskluzivne stambene zgrade. Ovu zapanjujuću tvrdnju za NG iznosi Božidar Cerović, član Evropske asocijacije ekonomista koji se bave sportom. On je istakao da bi usvajanje ovakvog zakona dalo mogućnost kopiranja slučaja “Luke Beograd”, koju su kupili zbog atraktivne lokacije na kojoj planiraju gradnju luksuznih stanova i poslovnih objekta. Predloženi zakon o sportu omogućiće promenu namene sportskih objekata i zemljišta uz odobrenje Ministarstva za sport.
Vlada Srbije je pre nekoliko dana predlog zakona poslala Skupštini, a kako saznajemo, trebalo bi da bude na dnevnom redu tokom redovnog prolećnog zasedanja parlamenta, koje počinje u martu 2011. U aktuelnom skupštinskom sazivu to je druga verzija zakona pošto je jedna početkom 2009. stigla i odmah povučena iz procedure, a koplja se u vezi sa zakonom lome upravo zbog najava privatizacije sportskih društava “Crvena zvezda” i “Partizan”.
Cerović ističe da predog zakona polazi od besmislene pretpostavke da je moguće privatizovati sportska udruženja, i to posredstvom Agencije za privatizaciju.
– Sporno je to da sportsko udruženje mora dokazati da poseduje objekat, a ako to ne može, onda prelazi u ruke države. To je sumnjiv pravni zahvat jer, ako država hoće da nacionalizuje nešto, onda bi ona trebalo da dokaže da to ne pripada nikome. Svima je dobro poznato da u ogromnom broju slučajeva klubovi nisu vlasnici objekata. Kao što znate, digla se i velika prašina oko privatizacije “Crvene zvezde” i “Partizana” jer se sumnja da bogati ljudi hoće da kupe objekte i zemlju i da na tim lokacijama grade nešto drugo. Ta zakonska odredba je opasna jer budi sumnju da se ponovo ne dogodi slučaj “Luke Beograd”, to jest da država proda imovinu tajkunima koji neće moći da kupe klubove, ali će zato kupovati njihovu imovinu – naglasio je Cerović.
On je rekao i da predloženi zakon takođe propisuje ko sve ne može da kupi sportsko udruženje pa se tu svašta nabraja, ali ne i ono najvažnije, da klub ne može kupiti onaj ko ne može da dokaže da je legalno stekao novac.
– Zato to može otvoriti sumnju da će se kupovinom klubova prati pare kao što je bio slučaj s mnogim privatizacijama preduzeća. Zašto to ne bi bilo i sada, pogotovu što se privatizacija obavlja po istoj proceduri – istakao je Cerović.
U vezi s tvrdnjama da će privatizacijom biti sređeni mutni poslovi u klubovima, posebno oni koji se odnose na transfere, Cerović je kazao:
– Verovatno je u transferima bilo raznih sumnjivih poslova jer se država nije starala da članovi kontrolišu uprave. I umesto da to bude rešeno, sada se izmišlja privatizacija.
Mondo wrote:Predlog zakona o sportu u Skupštini
Predlog zakona o sportu, čije se usvajanje najavljuje od 2001. godine, trebalo bi sledeće nedelje da se nađe pred poslanicima Skupštine Srbije.
Važeći Zakon o sportu je na snazi od 1996, a predlog novog, koji mesecima privlači pažnju sportske javnosti, nije i pored niza javnih rasprava doveo do približavanja stavova.
Tako samo fudbalski klubovi Crvena zvezda i Partizan najavljuju podnošenje više od 20 amandmana.
Naročito su sporni delovi zakona vezani za privatizaciju klubova i mogućnosti da se promeni namena sportskih objekata.
Predlogom zakona propisana je faza evidentiranja, koja se odnosi na sve sportske organizacije, saveze, društva i centre, a propisana je dokumentacija kojom subjekt može da dokaže pravo svojine ili pravo korišćenja.
"Ako subjekt ne dokaže da je vlasnik sportskih objekata smatra se da je taj objekat u državnoj svojini", stoji u Predlogu zakona o sportu i upravo je to deo koji izaziva najviše primedbi sportskih klubova.
U fudbalskom klubu Crvena zvezda ističu da u njihovom slučaju nema šta da se privatizuje, s obzirom na to da je klub organizovan kao udruženje građana i da je stadion u njihovom vlasništvu.
Sa druge strane je ministarstvo omladine i sporta, koje navodi da se trenutno ne zna ko je vlasnik objekata i da klubovi "samo treba da dokažu da su stadioni njihovi" i da neće biti razloga za brigu.
Zakon o sportu bi trebalo da definiše piramidalne strukture sporta, kako na državnom tako i nevladinom nivou, ali i da stvori osnovu za donošenje i implementaciju dugoročne Strategije razvoja sporta.
Cilj zakona je i afirmacija autonomije sportskih saveza, unapređenje stručnog rada, kao i stvaranje uslova za masovnije bavljenje sportom svih uzrasnih kategorija.
Predlog zakona unapređuje zdravstvenu zaštitu sportista i definiše njihova osnovna prava i obaveze, obezbeđuje planiranje i izgradnju potrebnih sportskih objekata i štiti njihovu namenu.
Cilj zakona je, takođe, da razvije i unapredi školski sport, a da formiranjem Nacionalnog saveta spreči nasilje, nedolično ponašanje i negativne pojave u sportu.
Privatizacija od 2013. godine?
Skupština menja nekoliko odredaba zakona o sportu. Niko neće smeti da ruši stadione, kako bi na njihovim mestima nikli stambeni i poslovni kompleksi
NIKO neće smeti da ruši stadione, kako bi na njihovim mestima nikli stambeni i poslovni kompleksi. U Zakon o sportu, biće uvršten amandman socijalista, u kojem jasno piše da se „hramovima fudbala“ ne sme menjati namena.
Odbor za sport parlamenta prihvatio je u utorak 14 amandmana na zakon koji je izazvao buru u javnosti, ali i sportskim društvima, čime će prvobitna verzija teksta biti promenjena. Novina je i to da privatizaciju ne sme inicirati zainteresovani kupac, kako je bilo predviđeno, nego samo Ministarstvo sporta ili Vlada.
Deo promena odnosi se i na to kakva je uloga Sportskog saveza Srbije i ostalih teritorijalnih saveza. U ovom amandmanu SPS koji će takođe biti usvojen, piše da Savez Srbije okuplja sva sportska udruženja, rešava arbitražne sporove za neolimpijske sportove, daje mišljenje o kandidaturi za organizaciju velikih takmičenja...
I dalje je ostalo otvoreno pitanje kada će opciona privatizacija, koju zakon previđa, početi. Ministarstvo sporta je predložilo da to bude 2012, a socijalisti traže da se sve prolongira do 2013. godine, kako bi se videlo kako će teći primena novog zakona. Konačna odluka znaće se krajem marta kada će poslanici glasati o Zakonu o sportu.