Sećanja / dr Kosta Hadži: Osnivač

dr Kosta HadžiOsnivač

priredio: fkv.com
A

ko podelimo istorijat našeg voljenog kluba na dve polovine kao grad na gori iskočiće dve ličnosti: Vujadina Boškova i osnivača dr Koste Hadžija. O Kosti Hadžiju znamo da je osnivač, da je bio funkcioner kluba i fudbalskog saveza ali ko je u stvari bio on?

Osnivač

Kosta se rodio kao prvo od desetoro dece uglednog pravnika Koste Hadžija (starijeg) i Sofije Hadži, 8. novembra 1898. godine u Vršcu. Osnovnu školu je učio u rodnom Vršcu dok je Gimnaziju pohađao u Segedinu i Novom Sadu gde je i maturirao 1916. godine.

U teška i tmurna vremena pred I svetski rat šesnaestogodišnji Kosta je sa grupom svojih drugara, sa Salajke i Podbare, osnovao Fudbalski Klub Vojvodinu. Pred početak rata čvrsta ruka crno-žute monarhije zaustavlja rad svih srpskih organizacija u Novom Sadu tako da se naš voljeni klub po prvi put našao pred gašenjem. Rat rasipa osnivače kluba na sve strane sveta a našeg Kostu nalazimo u jesen 1918. godine u Austro-Ugarskom garnizonu u Pečuju. Nakon povratka iz Pečuja, Kosta postaje poslanik Velike Narodne Skupštine u Novom Sadu koja je izglasala prisajedninjenje Vojvodine Kraljevini Srbiji. Nakon toga nalazimo ga u Srpskoj vojsci na mestu sekretara Komande posadnih trupa u Pečuju.

Sa vojskom se razdužuje 1919. godine i zatim nastavlja borbu za sticanje akademskog zvanja. Od 1919-1922. se nalazi na studijama prava u Parizu i Kanu. Po završetku studija vraća se u Novi Sad i prolazi životni put jednog mladog pravnika od prakse u sudu pa sve do polaganja advokatskog ispita 1927 god. Kosta je bio aktivan advokat od 1927-1961. godine (sem u periodu okupacije 1941.-44.). Da li je za našeg Kostu u životu postojalo nešto više sem fudbala i prava?

Evo kako u kratkim crtama Kostin život opisuje vrsni istoričar advokature Milorad Boltić: "Nacionalni revolucionar (u mladosti), sportista i sportski radnik (do kraja života), kulturni poslenik (kada su i prilike iziskivale), politički prvak (opozicioni), socijalni radnik (za vreme rata) i uglednik advokatskih organizacija (posle rata)". Stvarno je začuđujuće da se toliko energije našlo u venama ovog čoveka.

dr Kosta Hadži

Porodica Hadži je oduvek bila veliki prijatelj Matice Srpske a Kosta je bio član njenog upravnog odbora od 1933-1939. godine (1939. je morao da napusti to mesto zato što je postao pravni zastupnik Matice). Da je imao afiniteta i prema pozorištu dokazuje i činjenica da je bio dugogodišnji predsednik Nadzornog odbora "Društva za Srpsko Narodno Pozorište". Kosta je takođe bio i član Patronata Srpske velike gimnazije (današnja Jovina).

Dr Hadži je bio i politički aktivan a bio je član Samostalne Demokratske Stranke. Da je Kosta bio zaista neustrašivog duha, vidimo kada je za vreme šestojanuarske diktature pokrenuo list Rad u kojem je napadao režim. Rad je docekao samo pet izdanja a Kostu kasnije nalazimo kao potpisnika "Novosadske rezolucije".

Dr Hadži je bio generalni sekretar Jugoslovenskog Nogometnog saveza a naročito je bio cenjen zbog njegovih diplomatskih sposobnosti na stišavanju suprotnosti izmedu Beograda i Zagreba. On je bio najzaslužniji za prelazak centrale JNS iz Zagreba u Beograd, a vojvođanski fudbal je naročito zadužio što je uspeo da osnuje podsaveze za vojvođanske klubove u Novom Sadu i Velikom Bečkereku (Zrenjanin), jer ih je time zaštitio od samovolje fudbalskih moćnika iz Beograda. Dr Hadži je u Vojvodini bio 1924-1926. trener, tehnički direktor od 1914-1933. i predsednik od 1927-1935. godine.

U sezoni 1940-41. FK Vojvodina je okupila najmoćniji tim u svojoj istoriji ali nije došlo do ispunjenja snova navijača Vojvodine jer je u proleće 1941. izbio rat. Novi Sad je osvojen, Vojvodini je zabranjen rad i konfiskovana je sva imovina (od tada se gubi trag klupskoj arhivi i većini osvojenih pehara do tog vremena) ali Kosta je ima mnogo veće muke tada. Mađarski fašisti su doneli odluku da svi Srbi koji su se naselili u Vojvodini posle prvog svetskog roka moraju proterati. Jedna od najstrašnijih stratišta bio je logor u Šarvaru kroz koji su prošle hiljade srpskih duša (od najmlađe dece pa do staraca). Kosta je pokrenuo akciju za pomoć zatočenima kao i pomoći njihovim porodicama tako da je posle rata zvan "Šarvarski otac". Kosta je takođe uz pomoć svog prijatelja i mučenika vladike bačkog Irineja Ćirića pokrenuo akciju pomoći zarobljenima, proteranima i bolesnima. Dugo će se pamtiti da je Novi Sad u to vreme primio oko 3000 dece i 800 odraslih koji su po kućama i improvizovanim bolnicama tražili svoj spas od fašista (zanimljivo je da je među njima bio veliki broj Slovenaca iz Međumurja i Prekomurja, teritorija koje su pripale Hortijevoj Mađarskoj).

Uprava i igrači (1930)

Po oslobođenju dr Hadži je bio sekretar Anketne komisije za utvrđivanje zločina i nedela okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini. Kostin duh nije mogao uplašiti komunizam tako da je 1945. godine u Hotelu Park organizovao skupštinu Samostalne Demokratske Stranke u Vojvodini ali zbog različitih shvatanja samog vrha stranke nije došlo do obnavljanja njenog rada. Dr Hadži je ostao veran sin Pravoslavne crkve tako da je bio od velike pomoći eparhiji Bačkoj i to u vreme najveceg terora prema njoj. Kosta je takođe kao pravni zastupnik stao uz nesretne Vojvođanske paore koji su zbog odluka o prinudnom otkupu propadali i gubili imovinu zbog konfiskacije. Bilo je valjda i za očekivati da ce uskoro stići optužba da je pomagač "narodnih neprijatelja", tako da se našao u zatvoru. Njegov ugled u narodu je bio neukaljan tako da ga je lično Ivan Ribar, tadašnji predsednik Prezidijuma narodne skupštine Jugoslavije, spasao komunističkog kazamata.

Svoj stručni rad Kosta je nastavio kao branilac i član advokatske komore. Ipak, i u advokatskoj komori su se našli budni članovi partije koji su hteli da ga izbace zato što je išao u crkvu. Jedan njegov prijatelj ga je uzeo u zaštitu sa sledećim recima: "Da, Kosta ide u crkvu, ali Kosta uvek sedi za levom pevnicom" (što bi značilo da je levičar). Kada je ova priča stigla do Koste on je rekao: "Za desnom pevnicom čitaju se Očenaš i Simvol vere, dok za levom pevnicom ili se ćuti, otpevava ili potvrđuje što i ja činim ovde u komori".

Kosta je nastavio svoju advokatsku karijeru do 1961. godine mada pravo i Vojvodinu nikada nije napuštao. Umro je 6. oktobra 1971. god. i sahranjen je u porodičnoj grobnici na Almaškom groblju u Novom Sadu.

Vesti
NIKOLA ČUMIĆ najbolji igrač sezone 2022/2023

Najbolji strelac tima, ponovo je i igrač sezone – u devetanest godina dugoj tradijiciji, NIKOLA ČUMIĆ je izabran za “Igrača sezone 2022/2023”, od strane navijača FK Vojvodine okupljenih oko Foruma i Sajta fkvojvodina.com! Kako su mu, sve do poslednjeg kola,...

Press
Turska ipak najbolja opcija, Stanisavljević u Asterasu

U svetlu aktuelnih geopolitičkih zbivanja, a posebno posle obaranja ruskog vojnog aviona od strane turske armije, bilo je neizvesno gde će fudbaleri Vojvodine odraditi zimske pripreme. Već godinama unazad Novosađani su kraj januara i početak februara provodili na obalama...

Lista strelaca
Radulović6
Vukanović6
Zukić6
Milosavljević4
Zady Sery3
Čumić2
Bolingi2
Ivanović2
Índio2
Vukić1

Igrač sezone
Radulović18
Vukanović17
Milosavljević15
Zukić14
Índio14
Čumić12
Zady Sery9
Carević8
Rosić8
Rosić6